Ljekovito bilje koje se tisućama godina korištenja zadržalo u upotrebi – 5 najboljih koje biste trebali imati u svojoj apoteci
Od pamtivijeka su se ljudi liječili ljekovitim biljem, na osnovu toga razvile su se prve farmakopeje, koje su postavile temelj današnjoj medicini i farmaciji – mi smo izabrali 5 najboljih, koje bi obavezno trebali imati u kućnoj apoteci
Liječenje ljekovitim biljem je razvojem farmaceutske industrije bačeno u drugi plan i obično mu se ljudi okreću tek kad konvencionalna medicina ne pokazuje rezultate.
Biljke su moćni lijekovi i treba ih koristiti razumno i s oprezom. Zbog svog kemijskog sastava i utjecaja ponekad se ne slažu s lijekovima, čak ni međusobno. Stoga, dobro pročitajte uputstvo ako koristite neki od lijekova i dobro se upoznajte s biljkom s kojom se mislite liječiti.
5. Šćirica – ljekovito bilje za urinarni trakt
Šćirica ili crkvina (Parietaria judaica L.) izrazito je ljekovita biljka, ali kada je u cvatu njezin polen izaziva respiratornu alergiju, stoga se alergičarima ne preporučuje kontakt s njom. Riječ je o cjelogodišnjoj biljci koja spada u porodicu koprivnjača. Nema nekog osobitog okusa, a može se upotrebljavati i svježa i suha.
Najpoznatija je kao izvanredan diuretik, te se općenito koristi za liječenje urinarnog trakta – bolesti bubrega, kamenca, bakterijskih upala mokraćnih puteva i mjehura, ali i kod problema zadržavanja vode i oteklih nogu. Zbog ovog svojstva ne upotrebljavajte ju kod visoke temperature i proljeva. Zahvaljujući svojim antibiotskim svojstvima čisti krv i pomaže pri zacjeljivanju kože. Koristi se i za probleme s dišnim putevima, suhog kašlja i plućnog katara.
Čaj se može pripremiti od svježe i sušene biljke, bitno je da uvijek bude svježe pripremljen. Dvije žlice bilja preliti s dva decilitra ključale vode, ostaviti 10-15 minuta poklopljeno i piti 2-3 puta dnevno.
Iako je dostupna tijekom cijele godine, od nje se može napraviti i tinktura 40 g listova, svježih, bez oštećenja, suhih (nemojte ih prati), staviti u neprozirnu posudu, preliti 2 dl 40% alkohola, tako da sve bilje bude prekriveno, te ostaviti minimalno 14 dana. Zatim procijedite i pohranite u bocu od tamnog stakla. Uzima se jedna čajna žličica razrijeđena u vodi ili čaju, 2 -3 puta dnevno.
Svježe iscijeđen sok koristi se za liječenje rana i povreda kože.
4. Slatki pelin – moćan protiv parazita i virusa
Slatki pelin (Artemisia annua) stoljećima se upotrebljava u tradicionalnoj medicini više od dvije tisuće godina. Ima izrazito velik kapacitet apsorpcije radikala kisika i bogata je artemisininom i flavonoidima. Koristi se za liječenje malarije, hemoroida, karcinoma, toksoplazmoze, raznih infekcija oka, grla, kože, hepatitisa B, astme i bronhitisa, a pokazao je i učinkovitost kod liječenja Covid-19.
Najmoćniji sastojak ove biljke, artemisinin osjetljiv je na temperaturu, stoga se čaj od slatkog pelina priprema tako da se biljna masa prelije toplom vodom maksimalno 50 °C i pusti da se namače na toplom do 12 sati. U tekstu Slatki pelin – 3 bakina recepta, možete pročitati više.
Po kineskoj recepturi iz 4 stoljeća infuz se radio iz svježe biljke koja se namakala u hladnoj vodi i potom tukla kako bi se iz biljke iscrpio sav vrijedan sastojak. Suvremena istraživanja potvrdila su da ovakva priprema kao i sok iz svježe biljke ima daleko više artemisinina od infuzije napravljene od osušenih grana.
Ne preporučuje se upotreba dulja od tjedan dana. Također zbog utjecaja na jetreni enzim citokrom P450 treba obratiti pozornost ako se uzima s ostalim lijekovima koji koriste ovaj enzim za razgradnju.
3. Stolisnik – melem za sve rane
Stolisnik ili hajdučka trava (Achillea millefolium L.) još od antičkih vremena koristi se u tradicionalnoj medicini nekoliko kultura, od Europe do Azije. Naziv hajdučka trava dobila je po svojoj sposobnosti da zaustavi krvarenje. Latinski naziv Achillea millefolium dolazi iz grčke mitologije i vezuje se za Ahileja i Trojanski rat, a kasnije su je i Rimski vojnici imali obvezu saditi gdje god bi krenuli u osvajanje.
Osim što je hemostatik (zaustavlja krvarenje), njeno bogatstvo bioaktivnim spojevima doprinosi širokom spektru ljekovitih svojstava. Infuzija suhog cvijeća smatra se prikladnom za liječenje hemoroida, dispepsije, dismenoreje i gastritisa, želučanih problema, nadutosti i grčeva, i groznice. Alkoholni ekstrakt koristi se kao emenagog (regulira menstrualni ciklus i obilnost menstruacije). Zbog svojih protuupalnih i baktericidnih svojstava koristi se za malariju, urolitijazu, neke bolesti jetre i žuči, inkontinenciju, probleme oslabljene cirkulacije.
Svježe iscijeđen sok koristi se za liječenje rana i povreda kože, hemoroida. Za kožu je odlična i uljna ekstrakcija, koja se tradicionalno priprema maceriranjem svježeg ili suhog bilja u biljnom ulju, na vodenoj kupelji u trajanju od tri sata. U tradicionalnoj medicini poznat je još jedan postupak maceriranja gdje se biljni materijal potopi u mješavini bijelog vina i suncokretovog ulja (omjer 1:2) i drži u vodenoj kupelji dok ne ispari vino.
Čaj se priprema tako da se 10 – 20 g biljke (cvijet, grana, list) pusti da zakuha u pola litre vode, uzima se jedna do tri šalice dnevno.
2. Kadulja – najcjenjenija ljekovita biljka
Kadulja (Salvia officinalis) je jedna od najstarijih i najcjenjenijih ljekovitih biljaka. Zbog svojih svojstava, prvenstveno kao zamjena za antibiotik, koristila se kao lijek za mnoge bolesti: groznica, glavobolja, upala grla, dišnih puteva, usne šupljine, urinarnog trakta, crijeva, želuca, jetre i žuči, ulcera, napada, reume, tremora, dijareje, hiperglikemije. Osim svojeg antibakterijskog i antivirusnog djelovanja, ima jaka antioksidativna, antifungalna, protuupalna i antikancerogena svojstva.
Djeluje na pamćenje i kognitivne funkcije, poboljšava raspoloženje, te se preporučuje oboljelima od Alzheimerove bolesti. Kod dijabetesa tipa II olakšava razgradnju glukoze, ali isto djeluje i na razgradnju kolesterola. U antičko vrijeme koristila se za liječenje neplodnosti, jer iznimno dobro djeluje na hormonalne poremećaje, regulira menstruacijski ciklus, ublažava menstrualne grčeve, pomaže kod policističnih jajnika, također olakšava simptome menopauze, poput valunga i pojačanog znojenja.
Za liječenje se koristi čaj i tinktura. Ne preporučuje se dugotrajna upotreba kadulje, kao ni količina veća od 15 g listova zbog mogućih nuspojava.
Čaj se priprema od 1.5 – 2.5 g suhog lišća s 1,5 dl ključale vode, 2 – 3 puta dnevno.
Tinktura se radi od 1 djela usitnjenih listova naspram 10 dijelova 70% etanola, no postoje i druge ekstrakcije s omjerima 1:3.5 – 6, s različitim jačinama etanola od 30-98%. Tinktura se uvijek primjenjuje razblažena vodom.
1. Konoplja – najmoćnija od svih
Još prije Krista drevne civilizacije koristile su konoplju (Cannabis Sativa L.) kao ekstrakt ili u kombinaciji s drugim biljkama za liječenje brojnih oboljenja. Veliki mislioci, poput Zarathustre govorili su za nju da je najmoćnija od 10.000 ljekovitih biljaka. Zapisana je u svim važnim djelima iz kojih se kasnije razvila današnja medicina. I tek sada suvremena istraživanja potvrđuju te tvrdnje stare više od 5.000 godina, nazivajući ju kemijskim kameleonom i ljekovitom biljkom koja najviše obećava, lijekom budućnosti. I uistinu, na bazi kanabinoida posljednja su dva desetljeća razvijeni brojni lijekovi upravo za oboljenja koja moderna medicina ne može adekvatno riješiti.
Krase ju brojna ljekovita djelovanja: antikancerogena, antiproliferativna, antiemetička, protuupalna, antibakterijska, antidijabetička, antidijaroična, analgetska, imunosupresivna, antiishemijska, antispazmodička, vazoreleksantna, kardioprotektivna, neuroprotektivna, antiepileptička, antipsihotička, anksiolitička, djeluje kao antipsorijatik, stimulator kostiju i jači je antioksidant od askorbata (oblik vitamina C) i tokoferola (različiti derivati vitamina E)…
Pa što može učiniti za naše zdravlje najmoćnija od sviju? Ukratko ona rješava bolesti koje se temelje na upali i neadekvatnom imunološkom odgovoru, jer ona moćno utječe na naš endokanabinoidni sustav. (Tu sposobnost imaju i neke druge biljke, ali ne u tolikoj mjeri.) Kanabinoidima iz kanabisa moguće je tretirati više od 100 oboljenja: od tumora, cista, karcinoma pa preko autoimunih bolesti, bolesti centralnog nervnog i krvožilnog sustava, degenerativnih bolesti koje nastaju uslijed infekcije, bolesti pojedinih organa: srca, pluća, jetre, gušterače, reproduktivnih, mozga, psihičkih poremećaja… (detaljnije na linku gore).
Zbog svojih pozitivnih karakteristika Cannabis Sativa L. (prvenstveno jer nije psihoaktivna) široko se koristi kao ekstrakt – full spectrum, poznato kao CBD ulje ili smola, čaj ili biljna masa za pušenje. Od svih kanabinoida (a ima ih preko 150) za sada je najviše izučavan i primjenjivan CBD (kanabidiol), koji kao ostali, ima ranije spomenuta ljekovita svojstva . Međutim, znalo se i prije (još dok su je stari Kinezi alkoholom ekstrahirali), a sada se još jednom to potvrđuje modernim ispitivanjima – kanabinoidi punog spektra imaju jači terapijski učinak. Što bi značilo da jedan pomaže malo ili nimalo, jer je tajna njihove moći upravo u njihovom sinergijskom djelovanju.
Čaj ima različita terapijska i profilaktička svojstva te se koristi kao lijek za groznicu, prehladu i stres. Priprema se tako da se 1,5 g čaja prelije ključalom vodom i ostavi 15-ak minuta, pije se dva do tri puta dnevno.
Zbog svoje lipofilne prirode kanabinoidi su samo neznatno topljivi u vodi, stoga daleko potentnije djeluje sublingvalna primjena (preporučuje se zadržati minimalno minutu bez gutanja) full spectrum ekstrakta, koji se ovisno o oboljenju uzima 10 – 1000 mg dnevno.
Izjava o odricanju odgovornost: Sve informacije sadržane na ovoj internet stranici namijenjene su isključivo općem znanju i nisu zamjena za profesionalni medicinski savjet ili liječenje za specifična zdravstvena stanja. Za vaše zdravstveno stanje posavjetujte se s pružateljem zdravstvenih usluga.
Reference:
E.B. Russo, History of Cannabis and Its Preparations in Saga, Science, and Sobriquet, Chemistry & Biodiversity, Vol. 4 (2007), 1614-1641.
Sara Vitalini i suradnici, Phenolic compounds from Achillea millefolium L. and their Bioactivity, Acta Biochimica Polonica Vol. 58, No. 2/2011, 203–209
Akhondzadeh S., Noroozian M., Mohammadi M., Ohadinia S., Jamshidi A.H., Khani M. Salvia officinalis extract in the treatment of patients with mild to moderate Alzheimer’s disease: a double blind, randomized and placebo-controlled trial, 2003.
Lourens A.C., Viljoen A.M., van Heerden F.R., South African Helichrysum species: a review of the traditional uses, biological activity and phytochemistry, 2008.
Lalićević S., Djordjević I., Comparison of benzydamine hydrochloride and Salvia officinalis as an adjuvant local treatment to systemic nonsteroidal anti-inflammatory drug in controlling pain after tonsillectomy, adenoidectomy, or both: an open-label, single-blind, randomized clinical trial, 2004.
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S037887411730418X?via%3Dihub
https://www.scirp.org/html/12-3001758_82168.htm
https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2225411017300056
https://www.mdpi.com/1420-3049/15/5/3135/htm#B24-molecules-15-03135
https://www.mdpi.com/1420-3049/15/5/3135/htm
https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0378874107002401?via%3Dihub
Foto: Bundo Kim / Unsplash