Alzheimerova bolest je u stalnom su porastu, no hranom, vježbanjem i CBD-om možemo učiniti dosta za zdravlje našeg mozga
Alzheimerova bolest (AD) spada u etiološke kognitivne poremećaje, a razlikujemo prodromalni Alzheimer i rani simptomatski Alzheimer. Ostali kognitivni poremećaji (sindromski) su – blagi kognitivni poremećaji, subjektivni kognitivni pad, blagi neurokognitivni poremećaji ili kognitivna slabost. Alzheimerova bolest i kognitivni poremećaji već su godinama u stalnom porastu, no postoje stvari koje možemo učiniti za zdravlje našeg mozga, jer kognitivno zdravlje – zdravlje mozga ključ je uspješnog zdravlja i starenja, a bitno i za pojedinca i za društvo.
Hrana za mozak
Prehrana igra veliku ulogu u zaštiti mozga. Epidemiološke studije potvrđuju da je kod osoba koje se hrane mediteranskom prehranom manja vjerojatnost kognitivnih oštećenja. Jednom studijom je čak utvrđeno da je mediteranska prehrana usporila razvoj kognitivnog oštećenja nakon 6,5 godina u usporedbi s prehranom s niskim udjelom masti. Izuzev toga, mediteranska prehrana ne samo što smanjuje mogućnost obolijevanja, već utječe i na kasniji tijek bolesti te je povezana s nižom smrtnošću od Alzheimerove bolesti.
Karakteristike mediteranske prehrane su visok unos povrća, mahunarki, voća i žitarica; visok unos nezasićenih masnih kiselina (uglavnom u obliku maslinovog ulja), ali nizak unos zasićenih masnih kiselina; umjereno visok unos ribe; nizak do umjeren unos mliječnih proizvoda (uglavnom sira ili jogurta); nizak unos mesa i peradi; i redovitu, ali umjerenu količinu etanola, prvenstveno u obliku vina i općenito tijekom obroka.
Vježbanjem do zdravlja mozga
Kognitivni pad i fizička slabost često idu ruku pod ruku. Studije presjeka pronalaze visoku razinu usporednog supostojanja kognitivnog oštećenja i demencije i fizičke slabosti.
U opservacijskim studijama, subjekti koji su fizički aktivni često pokazuju manji kognitivni pad i manji rizik od demencije nego ljudi koji su neaktivni. Štoviše, meta-analiza je zaključila da su ljudi koji prethodno nisu bili tjelesno aktivni pokazali poboljšanu kognitivnu funkciju nakon što su vježbali samo 4 mjeseca.
Nekoliko longitudinalnih istraživanja dokazalo je da su ispitanici koji su se bavili tjelesnom aktivnošću imali smanjeni rizik razvoja demencije i AD i to 40-60% u odnosu na one koji su imali sjedilački način života u svojim srednjim godinama.
Kognitivni trening – vježbe za mozak
Epidemiološke studije dokazale su da ne samo fizička aktivnost, već i viša razina uključenosti u intelektualne aktivnosti, kao i bavljenje glazbom ili ples, poboljšavaju opće kognitivne funkcije.
Učenje novih stvari, kvizovi, križaljke, rasprave o aktualnim događajima, oblici su kognitivnih stimulacija. Osim kognitivnih stimulacija, u kognitivni trening treba biti uključena rehabilitacija pamćenja, orijentacija prema stvarnosti i neuropsihološka rehabilitacija. Kognitivni trening pokazuje veliki potencijal kao nefarmakološki pristup poboljšanju liječenja radnog stadija Alzheimerove bolesti, premda njegovi dugoročni učinci tek trebaju biti potvrđeni.
CBD-om protiv Alzheimera
U posljednjem desetljeću mnoga su istraživanja pokazala da CBD ima više farmakoloških ciljeva. Dokazano je da se CBD veže na različite receptore koji se nalaze u okruženju moždanog endotela. CBD je nepsihoaktivna komponenta ekstrakta biljke Cannabis sativa, koja se koristila mnogo godina u prošlosti u medicinske svrhe. Osim dobre podnošljivosti kod ljudi (do 1500 mg/dan), pokazuje širok spektar potencijalnih terapeutskih svojstava kod neuroloških poremećaja kao što su psihoze, epilepsija, tjeskobe i spavanja te kod neurodegenerativnih bolesti kao što su Parkinsonova, Huntingtonova i Alzheimerova bolest.
Mehanizmi odgovorni za širok raspon potencijalnih neuroprotektivnih učinaka CBD-a nisu u potpunosti shvaćeni. No dokazano je da liječenje CBD-om ima protuupalni i neuroprotektivni učinak, da sprječava formiranje senilnih plakova, koji dovode do kroničnog upalnog odgovora i oksidativnog oštećenja, koji potom rezultiraju progresivnom degeneracijom neurona.
I na životinjskim i na ljudskim modelima dokazano je da CBD utječe na cerebralni protok krvi u regijama uključenim u procesiranje pamćenja, što sugerira da sprječava razvoj deficita pamćenja. Njegova primjena sprječava i disfunkciju metabolizma glukoze, koja je dokazani rani i uporni znak AD. Pokazalo se da in vivo liječenje CBD-om čak može i poništiti kognitivna oštećenja.
Korisni učinci CBD-a na moždane poremećaje također su povezani s njegovom sposobnošću moduliranja proupalnih citokina i ekspresije neurotrofičnog faktora izvedenog iz mozga. Nedavne studije in vitro i in vivo pokazale su da CBD sprječava staničnu smrt ovisnu o oksidativnom stresu vjerojatno djelujući kao prigušivač stresa endoplazmatskog retikuluma i čuvajući stanični redoks potencijal.
Mačke – prirodni model Alzheimera
Kućni ljubimci smatraju se stražarima i bioindikatorima za učinke kontaminanata iz okoliša na ljude zbog njihovog zajedničkog staništa, istovremene izloženosti i sličnog spektra bolesti. Prema One Health Initiative, postoji jaka veza između zdravlja ljudi, domaćih životinja/kućnih ljubimaca i okoliša.
Kada ljudi i domaće životinje dijele isti okoliš (uključujući onečišćivače okoliša), zajedničke stresore i mnoge genetske osobine, dolazi do istih oboljenja. Budući da su mačke koje boluju od kognitivnih poremećaja izložene istoj okolini kao i njihovi vlasnici, mehanizam bolesti je prirodan i u starijoj dobi predstavljaju dobar model.
Lezije na mozgu imaju zajedničke patološke karakteristike kod ljudi i mačaka, a smatra se da su mačke prirodni model AD; pokazuju lezije s morfološkim i biokemijskim spontanim promjenama koje su usporedive s ljudskim AD lezijama i to u kraćem životnom vijeku.
Izjava o odricanju odgovornost: Sve informacije sadržane na ovoj internet stranici namijenjene su isključivo općem znanju i nisu zamjena za profesionalni medicinski savjet ili liječenje za specifična zdravstvena stanja. Za vaše zdravstveno stanje posavjetujte se s pružateljem zdravstvenih usluga.
Reference:
https://www.karger.com/Article/FullText/521683
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2673956/
https://core.ac.uk/download/pdf/149236679.pdf
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/labs/pmc/articles/PMC7749472/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8835532/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7436497/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5297661/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2936720/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6433473/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7483844/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6322213/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4822500/
Foto Bret Kavanaugh / Unsplash